2 August 2023
Piotr Cywinski
Direktòri e Themesqe Muzeosqo aj e Memioralone Thanesqo Auschwitz-Birkenau
Seravutno àkti k-o Evroputno Dives e Seripnasqo vaś o Genocìdi e Sintenqo aj Rromenqo p-o 2to Avgust 2024 k-o purano nazìsto kàmpi e koncentraciaqo aj eksterminaciaqo Auschwitz-Birkenau
I memòria si temèli vaś i identitèta. A i memòria aresel but maj dur sari identitèta. Kana seres nùmaj tut aj te paśutne manuśen, areses k-o korkorro-centruipe savo ka xatarel to śajutnipen te keres komparàcia, te verifikuines aj te aktisares etìko e nakhlipnaça. Amaro temèli ovel atòska po slàbo aj kadia, vi amari identitèta ka xasarel pi stabilitèta.
Sode ʒene trebul te den anglal k-o sa verver sondàźe kaj kamen te ovel len paśutne rroma aj sìnte, kaj amen te phenas kaj i situàcia si laćhi? O pućhipe naj laćho… ʒi kana pe jekh rig, ka phenes, na śirdel te ovel laćhes ʒi kana na aresas k-o zero, aj pe aver rig, ande but thema e Evropaqe, ka ovas sas lośale te dikhas kaj telǒl barem dopaś percent.
I xir ja o atnikano duśmanipe si so fòra jekh pervèrsia. On si so fòra aj anglal sa jekh rezultàti e inferioritetaqe kompleksenqo aj e bipaćapnasqo ande pesqi identitèta.
O pherdives kana seras i likvidàcia e “Zigeunerlager”-esqi and-o Birkenau si jekh momènti kana śandikanes dikhas i tragèdia ande savi nakhle o viktìme. No si vi amari moràlo obligàcia te das godi pal-o akanutnipe. Odolesqe so si pànda but manuśa ande amari Evròpa avdives save nane barabar anglal i thami aj śaj te das deśa dukhavne misala. Amen musaj te reflektonas pal-o amare àkcie avdives aj akaja reflèkcia si jekh obligàcia so si amen karing so o manuśa diskriminime. Odoborkha sode si vi karing o viktìme akana 80 berś anglal.
Statements 2024
Romani Rose
Centràlo Sombeś e germanikane Sintenqo aj Rromenqo
Roman Kwiatkowski
Asociàcia e Rromenqi and-i Pòlska
Piotr Cywinski
Direktòri e Themesqe Muzeosqo aj e Memioralone Thanesqo Auschwitz-Birkenau
Alma Klasing
Praʒivdi e genocidesqi
Bolesław Rumanowski
Praʒivdi e genocidesqi